Arheološki nalazi na području općine Špišić Bukovica

Naselje iz neolita

(4200.- 3900. g. prije Krista)

Lokalitet Bačarov jarak pripada sopotskoj kulturi tzv. Brezovljanskog tipa. Iskapanjem 1990.g. zahvaćen je dio nadzemne kuće koja je građena od pletera s nabacanom glinom. Nastamba je duga šezdesetak metara, a u sjevernom dijelu sonde naišlo se na ognjište. Pronađene su keramičke posude, kamene alatke, nožići, strugala, žrvnjevi i utezi za okomiti tkalački stan.

Kasno brončano doba

(1800. – 700. g. prije Krista)

Ovom razdoblju pripada kultura žarnih polja. Poznati lokalitet je Mali Zagreb. To je dobro sačuvano naselje s grobljem i metalurškom radionicom, što je vrlo rijedak slučaj.

Antička Špišić Bukovica

(1.st.prije Krista – 4.st. poslije Krista)

Bogata je nalazištima novca. Iz tog razdoblja važna je rimska magistralna cesta Ptuj – Osijek, a na području općine vidljivi su tragovi ceste od Vukosavljevice do Malog Zagreba. Nekadašnja “Mutatio Kucconim” vjerojatno je propala prodorom Atile.

Srednjiovjekovni lokaliteti nekadašnje Bakwe ističu se dva lokaliteta: Zidine i Gradina

Prema zapisima, na zidinama se nalazio Benediktinski samostan koji je jedan od najstarijih samostana u Hrvatskoj. Gradina je poznata po lokalnom nazivu Turski grad. To je vrlo dobro sačuvana srednjovjekovna utvrda sa osam obrambenih terasa i platoom, te sačuvanom zemljanom branom koja je punila veliko akomulacijsko jezero. Divlja amaterska iskapanja sve više ugrožavaju te lokalitete koji su potpuno arheološki i arhivski neistraženi.

Župa Špišić Bukovica

Prema podatcima u Šematizmu zagrebačke nadbiskupije (1966), župa Špišić Bukovica spominje se već 1334.god., a u 14.st. je ovdje bio samostan pavlina. Sadašnja crkva sv. Ivana Krstitelja sagrađena je 1753.god. Franjevci iz Virovitice upravljaju ovom župom od 1952.god. Kardinal Franjo Šeper predao je župu 1968. franjevcima “in perpetnum” i tako je Špišić Bukovica postala filijalnom kućom samostana u Virovitici. Sadašnji upravitelj župe je P. Oktavijan Nekić, franjevac.

 

Numizmatička tipografija

Blago Bušetine ukopano nakon 257. godine otkriveno je 1873. godine. U posudi je uz zlatni nakit bilo osam zlatnika i dvjesto srebrenika brojnih rimskih careva od Vespasianusa (69. – 79.) pa do Gallienusa (253. – 268.). Nalaz je ubrzo raspršen, dio se čuvao u Franjevačkom samostanu u Virovitici, a dio se zaslugom kneza Georga Schaumberga sačuvao u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Blago Špišić Bukovice uglavnom je sadržavalo denare od Matije I. Korvina (1458.-1490.) do Ludovika II. (1516. – 1526.) ili Ivana Zapolje (1526. – 1540.).

HRVATSKA U HABSBURŠKOJ MONARHIJI

1102. – Hrvatsko-Ugarska država.
1301. – U pavlinskim zapisima spominje se Pavlinski samostan.
1375. i 1415. – Kao vlastelin Donje Bukovice spominje se Orahovački.
1479. – Seljačka buna u Donjoj Bukovici. Dokument koji govori o tom događaju datira iz 1479.
1480. – četrdeset i pet srednjovjekovnih isprava sačuvano je u arhivi Pavlinskog samostana.
1501. – U Donjoj Bukovici nalazi se župa Sv. Petra.
1526. – Propast Hrvatsko-Ugarske države.
1527. – 1.1.1527. Odlukom sabora u Cetingradu Hrvatska čini sastavni dio Habsburške Monarhije ( sve do 1918.).
1532. – Turci su u povratku zapalili sva sela bukovačkog područja s Pavlinskim samostanom.
1552. – Pad Virovitice pod tursku vlast. Zapadno i sjeverozapadno od Virovitice, uz Dravu sve do Đurđevca, nije za turske vlasti bilo nikakvih naselja.
2.7.1684. – Virovitica i virovitički kraj oslobođeni su od turske vlasti. Čete carskog varaždinskog generala Lesliea, razmjerno lako iznidile predaju kapetana A. Mufftije. S osmanskom posadom od 500 članova otišlo je na istok i 2300 turskih građana.
1.3.1697. – Car Leopold dozvolio je povratak pavlina.
1714. – Naselili su se na pustopoljane nekadašnje Donje Bukovice kolonisti iz Hrvatske. Oni nisu komori plaćali nikakve daće, već su obavljali razne službe za vojsku.
1748. – Kraljica Marija Terezija darovala je posjed Donju Bukovicu podžupanu virovitičkom Antunu Špišiću Japronskom.
1755. – Pobuna kmetova na posjedu Antuna Špišića proširila se i na druga područja virovitičkog imanja. U ožujku su vijesti o izbijanju seljačke bune stigle na dvor kraljice Marije Terezije. Kraljica je zatražila da joj se o tome podnese izvješće.
1757. – Prvi put zabilježen običaj Ivanja.
1785. – Ladislav Špišić upisan je u knjigu plemstva i podigao je dvorac koji je sačuvan do danas.
1812. – Stjepan Pejačević kupio je posjed i uredio je dvorac koji je nastanio sa suprugom Marijom.
1826. – Umro je Stjepan Pejačević.
1844. – Umrla je grofica Marija Pejačević, a njezini posmrtni ostaci nalaze se u kapelici na mjesnom groblju.
1847. – Otvorena je pučka škola.
1851. – 1853. – Prvi se puta spominje špišić bukovački župan.
1857. – Pod poštanskim uredom Virovitice spominje se Špišić Bukovica.
1861. – Nasljedstvo grofice Marije Pejačević kupio je Adolf Juraj Schaumburg-Lippe.
1908. – Izgrađena je i blagosovljena nova škola u Špišić Bukovici.
29.10.1918. – Hrvatski sabor u Zagrebu jednoglasno je odlučio raskid “svih dotadašnjih državno-pravnih odnošaja i veza između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane i kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane.